Vrijes (Erica)
Rod vrijesova odlikuje se mnogim vrstama. Raširene su na području sredozemlja. Kod nas su najpoznatije 4 vrste vrijesa. Proljetna crnjuša (E. carnea L.) raste pretežno u unutrašnjosti u svijetlim šumama u gustim skupinama. Zimzelena je biljka do 20 cm visoka.
Voli vapnenačka područja. Ima je u Sloveniji, Gorskom kotaru, na Velebitu, a naročito u Bosni kod Banovića, Tuzle, Lukavca (na Svatovcu) i mjestimično u kanjonima Tare, Pive i Drine. Cvjeta u proljeću odmah iza snijega.
U Sloveniji i Gorskom kotaru rijetko kad medi, dok kod Banovića i Tuzle daje redovito dobru pašu. Ostale 3 vrste, vrijes mnogocvjetni (E. multiflorea L.), manji vrijes (E. verticillata Forsk) i veliki drveni vrijes (E. arborea L.) rastu pretežno na otocima Visu, Hvaru, Solti, Rabu, Braču, Korčuli, Mljetu i Lastovu, te na polu otoku Pelješcu. Vrijesa ima i u Crnogorskom primorju, okolici Dubrovnika i Zrnovici kod Splita.
Svi su vrijesovi zimzelene biljke. Imaju igličaste ili ljuskave listiće i zvanolike bijele, bjelkaste ili ljubičaste cvjetove. Mnogocvjetni i manji vrijes drvenast je i gust grmić do 1 m visok. Drži se uglavnom na otocima. Cvjeta u jesen bjelkastim ili ljubičastim cvjetovima. Veliki drveni vrijes raste pomalo na svim otocima, a najviše ga ima na Korčuli. Naraste do 2 m visok. Cvjeta u proljeću bijelim cvjetovima i daje jedno dobro vrcanje.
Cvatnja jesenskog vrijesa na otocima uvelike zavisi o kiši. Zbog suše ljeti miruje. Ako mu u avgustu nakisne, ubrzo ozeleni i počne cvjetati već u polovini septembra. Cvate oko mjesec dana. Kad mu pripadavaju kiše, može trajati do polovine ili do konca oktobra. Ako u jesen ne padne kiša do oktobra, vrijes kasno cvjeta i da slabu pašu. Obično na jesenskom vrijesu pčele saberu jedno dobro vrcanje i zimnicu. U iznimno dobrim godinama daje, naročito na Visu, 40 – 50 kg meda po košnici.
Med od svih vrijesova približno je jednak, zatvorenožut, bez mirisa, mutna izgleda, manje više gorkog okusa. Zimi se kristalizira u košnicama u saću, a izvrcan pogotovo. Na otocima pčele na njemu dobro zimuju, ali u kontinentalnoj klimi ne bi bio pagodan. Dolazi u red lošijih vrsta meda.