Kontinentalno medonosno bilje-Suncokret

Suncokret (Helianthus annuus L.)

Suncokret potječe iz Meksika i Perua, odakle se raširio u druge zemlje. Ima ga više vrsta, ali za nas je najznačajniji obični suncokret (Helianthus annuus L.), poznata i vrlo korisna uljana biljka. Suncokret zahtijeva duboko obrađenu plodnu zemlju. Jednogodišnja je biljka s jakim korijenom i stablom do 2 m visokim. Listovi su veliki i cjeloviti. Na vrhu stabla izraste žuta cvjetna glavica. Na dobro razvijenoj glavici može biti do 1.500 cvjetova u gotovo koncentričnim krugovima. Počne cvasti krajem juna i traje oko 20 dana. U oprašivanju suncokreta najveći udio imaju pčele povećavajući tako prinos sjemena.

Suncokret

Najviše se sunookreta sije u Vojvodini i Slavoniji. Stare naše domaće sorte suncokreta bile su se toliko izrodile da su prestale mediti. Prije nekoliko godina uveden je u sjetvu isključivo ruski suncokret, koji je rastom niži, ali uljem bogatiji od domaćeg. Ruski suncokret dobro medi, ali ni on ne medi svugdje jednako. U okolici Popovače i Virovitice još ni jedne godine nije medio. U Vojvodini daje do 35 kg meda po košnici. Tvrdi se da slabije medi pored Dunava i drugih rijeka, što se dovodi u vezu s maglom.

Kako je suncokret ljetna biljka, njegovu medenju pogoduje stalno lijepo vrijeme sa dosta vlage u zraku. Naročito je dobro da mu tlo pred cvatnju nakisne. Naprotiv, škodi mu jaka suša ili hladni pljuskovi u vrijeme cvjetanja. Ako suncokret trpi od suše, može dati punu košnicu meda, ali na suši sredina cvijeta izlučuje ljepljivu smolu od koje pčele stradaju i zajednice oslabe.

Kad suncokret procvate, najprije se otvore krajnji rubni cvjetovi, a središnji tek za 5 – 6 dana. Medi najbolje ujutru, što se opaža po mirisu i žurbi pčela. Poslije podne medenje popusti. Najbolje mede krajnji cvjetovi, dok središnji mede upola slabije. Kad se cvjetovi oplode, medenje naglo prestaje. Najveći prinos na suncokretu zabilježen je do 5 kg na dan. U dobrim godinama na suncokretu se može vrcati po dva puta, ukupno do 35 kg meda po košnici. U Vojvodini se može proizvesti u dobrim godinama do 60 vagona meda od suncokreta.

Med je jantarnožut. Slabog je mirisa po biljci, slatkog do trpkog okusa. Iza vreanja brzo se kristalizira u srednje krupne ali vrlo čvrste kristale. Duljim stajanjem u kristaliziranom stanju postaje tvrđi od svakog drugog meda. Ide u lošije vrste. Nije dobar za zimovanje pčela.

Comments are closed.