Kontinentalno medonosno bilje-Lipa

Lipa (Tilia L.)

Lipa ima više vrsti koje se međusobno slabije razlikuju. U nas su najčešće zastupane tri vrste lipa sa mnogo podvrsta, varijeteta i njihovih križanaca. Najpoznatije su srebrnolisna lipa (T. argentea Desf.), sitnolisna lipa (T. parvifolia Ehrh.) i krupnolisna lipa (T. grandifolia Ehrh.).

Lipova su stabla lijepa i velika, s jakim i pravilnim krošnjama, zbog čega se mnogo sade u drvoredima, parkovima i oko ljudskih naselja. Listovi lipa raznolikog su oblika i veličine. Cvatovi su paštitasti sa žutim dvospolnim pravilnim cvjetovima, zaštićenim pricvjetnim uskim listovima. Ti listovi pomažu raspršivanju plodova na vjetru. Lipe cvjetaju od polovine jun do polovine jula.

Lipa

Većih lipovih šuma ima u našoj zemlji razmjerno malo. Najpoznatije su one u Fruškoj gori, kod Donjeg Milanovca i Majdanpeka. U Bosni je značajna lipova šuma na Grmeču i na Majevici. U narodu su lipe mnogo cijenjene radi ugodnog mirisnog cvijeća i hladovine što je čine za ljetnih vrućina. Lipa je bila sveto drvo i simbol starih Slavena. U SSSR-u lipove šume daju najznačajniju pčelinju pašu. Kod nas je medenje lipe sporno, pa je često predmet diskusije u pčelarskim listovima. Događalo se da su pčelari doselili na lipu, pa ne samo da nije bilo meda nego su i pčele oslabile. U čemu je zapravo stvar? Uzroci mogu biti različiti. I u SSSR-u, gdje zaista ima mnogo ogromnih šuma, lipa nejednako i neredovito medi. Ima krajeva gdje lipe gotovo nikad ne mede. To su mjesta izložena vjetrovima i drugim naglim promjenama.

Medenju lipe pogoduju zaštićena staništa u kotlinama gdje zrak stagnira i ne otječe. Nadalje, potrebni su topli i lijepi dani sa dovoljno vlage u zraku. Dobro joj čine blage lagane kišice u doba cvatnje. U našim uvjetima rijetko kad se od lipe dobije više od 20 kg meda po košnici. U odnosu na bagrem lipe su kudikamo manje značajne za pčelarstvo.

Lipov med je blagožut do zelenkast. Vrlo jakog je mirisa po cvijetu. Ugodnog je slatkog i oštrog okusa, ali malo gorči. Zbog prejakog mirisa i gorčine neki ga potrošači ne podnose. Kristalizira se za jedan do dva mjeseca, tvoreći sitne kristale. Pčele na njemu dobro zimuju.

Comments are closed.