Kontinentalno medonosno bilje-Bundeva

Bundeva, buča (Cucurbita pepo L.)

Bundeva, tikva, misirača, ili kako je narod sve ne zove, čini se da potječe iz Amerike. U našoj zemlji vrlo je raširena, najčešće je podusjev u kukuruzu. To su jednogodišnje biljke sa šupljim, po nekoliko metara dugim vriježama. List im je širok, duboko narovašen, na dugačkim peteljkama. Izrazito žuti veliki cvjetovi bundeva privlače pažnju. Krupnim okruglim plodovima hrani se stoka. Iz sjemenki vadi se ulje.

Bundeva cvat

Zbog masovnosti sjetve i dobrog medenja bundeve su važna paša za pčele. Cvatnja počne u junu i traje do mrazova. Glavnu pašu daju u julu i avgustu. Bundeve cvatU rano u zoru. Cvijet je otvoren do 10 – 11 sati, onda se potpuno zatvori. U povoljnim uvjetima izlučuju mnogo nektara. U jedan se cvijet zavuče po 4 – 5 pčela pa ga sišu.

Svakog dana cvjeta drugi cvijet. Na bundevama pčele zapraše leđa i dlačice više nego na bilo kojoj drugoj paši. Pelud je sipak, pa se teško sakuplja.

Med je od bundeva svijetložut, proziran. Slabog je mirisa. Okus ima po pečenoj bundevi. Smatra se kvalitetnim, ali ga neki potrošači ne vole.

Najčešće je pomiješan s medom od otava i raznih korova. Izvrcan se brzo kristalizira. Dobar je za zimovanje pčela.

Comments are closed.