Kontinentalno medonosno bilje-Bagrem

Bagrem (Robinia pseudoacacia. L.)

Bagrem potječe iz Sjeverne Amerike odakle je prenesen u Evropu. Po značaju za pčelarstvo bagremu pripada prvo mjesto. U izboru tla vrlo je skroman. Raste na najslabijoj zemlji, pa i na živom pijesku.

Najveće bagremove šume nalaze se u Vojvodini. Po svom prostranstvu na prvo mjesto dolazi Deliblatska pješčara i Kelebija kod Subotice, gdje se doseljava hiljade košnica na pašu. U Srbiji nema velikih bagremovih šuma, ali ima mnogo bagremovih stabala po šumarcima i međama, tako da su parcele omeđene bagremom. Rijetko zasađen bagrem ima veću krošnju, bogatiji je cvijetom, dobiva više sunca, pa zato medi bolje od bagrema u šumi.

Bagrem

U Hrvatskoj najveće bagremove šume nalaze se u Baranji kod Ceminca, u Podravini i u Moslavačkoj gari. Bagrema ima i u drugim republikama, samo na manjim površinama.

Cvatnja bagrema dolazi u prvoj polovini maja, dok su pčele još nerazvijene, pa ga zbog toga ne mogu potpuno iskoristiti. Bagrem počne cvjetati prije listanja, a kad se dogodi da prije prolista, onda bude manje cvijeta, pa se od njega ne može očekivati jača paša.

Na jednom mjestu bagremi cvatu oko 12 dana. Najprije počne na zaštićenijim nižim terenima, a kasnije na višim. Koristeći visinske razlike, može se ponegdje imati raniji i kasniji bagrem, kojem ukupna cvatnja potraje do 18 dana. Međutim, takvih mjesta bez selidbe nema mnogo.

Bagrem može dobro mediti kad dođe rano, a i onda kad cvjeta kasnije. Važno je samo da ne pozebe, da je bogat cvijetom i da za vrijeme cvatnje vlada lijepo i toplo vrijeme. Izlučivanju nektara pogoduju tople noći, sa dosta jutarnje rose, a dani treba da budu umjereno topli, bez vjetra. Medenju škodi magla. To se više puta pokazalo u dolinama rijeka i pored Dunava. Manje škode hladniji vjetrovi, dok topli, suhi vjetar opuri cvijet, pa medenje prestane. Na medenje bagrema utječe sastav tla, klima i nadmorska visina. Na kršu rijetko kad medi. U Hrvatskoj bagrem podbaci češće nego u Vojvodini i Srbiji. Općenito se smatra da je bagremova paša u Srbiji stalnija od one u Vojvodini. Zbog toga mnogi vojvođanski pčelari sele na bagrem u Srbiju, a ostave onaj kod kuće.

Na povoljnom vremenu jake zajednice saberu na bagremu za desetak dana po 50 kg mektara. Česti su prinosi po 10 kg na dan. Događalo se da su izvanredno jake zajednice u povoljnom vremenu imale prinose i do 20 kg na dan. To su ujedno najveći poznati prinosi nektara u jednom danu. Na bagremu se vrca prosječno po 20 kg meda, samo u izvanredno povoljnom vremenu mogu biti po dva vrcanja sa 30 – 35 kg meda po košnici. U dobrim godinama u našoj zemlji proizvede se do 50 vagona bagremova meda.

Čist bagremov med, bez drugih primjesa, vrlo je svijetao, staklasto proziran, gotovo bezbojan. Slabog je mirisa. Po okusu podsjeća na sok bagrema. Vrlo je blag i ugodan. Zreo bagremov med je gust. Od invertnog šećera sadrži više voćnog nego grožđanog, pa se zato vrlo dugo drži u tekućem stanju. Tako zna ostati po godinu dana da se ne kristalizira. Pri niskoj temperaturi ljepljiv je i isteže se poput tijesta. Pčele na njemu vrlo dobro zimuju.

Comments are closed.