Heljda (Polygonum jagopyrum L.)
Heljda, hajda, hajdina ide među žitarice, iako se od njih bitno razlikuje. Odlikuje se vretenastim korijenom, razgranatom stabljikom sa srcastim prileglim listovima. Cvat je grančica sa žućkastozelenkastim ili ružičastim cvjetovima. Ima vrlo kratak vegetacioni period, pa se sije kao postrni usjev iza ječma ili pšenice. Cvjeta od avgusta pa do mrazova. Zrno je crno, trouglasto.
Heljda ima velik transpiracioni koeficijent. Vrlo je osjetljiva na sušu, pa se sije samo u vlažnijim krajevima, uglavnom u Sloveniji, Hrvatskom zagorju i Međimurju. Nekad je za pčele predstavljala vrlo dobru i sigurnu pašu. Posljednjih godina medi slabo ili nikako. Uzroci su nepoznati. Heljda medi samo do podne; poslije podne pčele potpuno miruju u košnicama. Vrlo se lako daju na grabež.
Heljdin se med sve rjeđe vidi na tržištu. Vrlo je taman, gotovo najtamniji od svih cvjetnih vrsta meda. Zbog neprijatnog mirisa i okusa ide među najlošije vrste, pa se upotrebljava uglavnom za preradu. Pčele na njemu dobro zimuju.
Zlatnica (Solidago virga-aurea L.)
Zlatnica ili zlatošipka trajnica je kojoj nadzemne stabljike narastu do 100 cm visoko. U gornjem je dijelu razgranata. Listovi su uski, ovalni i ušiljeni. Cvjetne zlatnožute glavice smještene su u grozdaste cvati. Raste na pjeskovitim terenima, te je ima ponajviše pored Drave i Save, na proplancima rijetkih šuma i pored nasipa i kanala. Cvjeta u julu i avgustu. Pored Drave daje dobru pašu. Med je zlatnožut, laganog ugodnog mirisa.
Crnica (Odontites serotina L.)
Jednogodišnja je zeljasta biljka iz porodice strupnikovice (Scrophulariaceae). Staništa crnice su kisela tla. Razmnaža se sjemenom. Korov je u žitima, pored šuma i obala, visoka do 40 cm. Vrlo je tvrdo i žilavo građena. List je uzak, duguljast. Iz pazušaca listova izrastu nasuprotne grančice a na vrhovima klasasti cvat. Cvjetići su blijedoljubičasti, pretežno poredani s jedne strane cvati. Cvjeta u avgustu i septembru. Ako na vrijeme dobije kišu, cvjetanje traje oko 20 dana. Dobro medi. Pčele je cijeli dan obilaze. Značajna je za kasni razvitak legla i dopunu zimnice. Med je zatvorenožut.