Kontinentalno medonosno bilje 7

Poreč (Borago officinalis L.)

Poreč ili boražina potječe iz zapadnog Sredozemlja odakle su ga Arapi prenijeli u Španjolsku, pa se tako raširio i u druge zemlje. Danas ga nalazimo svugdje na kontinentu, naročito u toplijim područjima. Sadi se u vrtovima, a raširen je i na nekim livadama. Jednogodišnja je biljka sa vrlo raširenim korijenom. Raste do 60 cm visoko. Dosta se razgrana. Listovi su jajastog oblika, dlakavi, zadebljali i sočni. Na vrhovima grančica nalaze se plavičasti cvjetovi s oblikom zvijezde petokrake. Cvjeta na koncu juna i traje oko 40 dana. Nektar sadrži visok procent šećera. Medi i kod niže temperature. Optimalna je temperatura medenja 22 – 30°C. Pčele ga posjećuju preko cijelog dana, a naročito kad ima dovoljno vlage u zraku. Plod je poreća jajasto duguljast, dugačak oko 10 cm. Biljka se iskorišćuje za povrće. Ima okus krastavaca. Koristi se i u ljekovite svrhe.

Krastavac (Cucumis sativus L.).

Krastavce uzgajamo za povrće. Cvate od maja do mrazova. Kao i bundeve, krastavci cvatu samo do podne. Luče dosta nektara, ali njihov pelud pčele ne nose.

Korijandar (Coriandrum sativum L.)

Potječe iz Indije i Sredozemlja. Kod nas se najviše sije u Banatu radi eteričnog ulja. Manje ga ima u drugim mjestima. U divljem stanju nalazimo ga u okolici Aleksinca u Srbiji. To je jednogodišnja biljka s vretenastim korijenom i rebrasto razgranatim stablom. Raste do 60 cm visoko. Lišće mu je naizmjenično perasto i usječeno. Cvjetovi su skupljeni u štitastu cvat, blijede su do ružičaste ili ljubičaste i žute boje. Cvatnja počne u junu i traje do polovine jula. Vrlo je medovit. Može dati dnevne prinose do 4kg po košnici. Kad posluži vrijeme, s korijandra se vrca do 30 kg meda po košnici.

Med je svijetložut ili blijedožućkast, slatkog, malo specifičnog okusa po biljci. U tekućem stanju drži se do 2 mjeseca, onda se kristalizira u fine sitne kristale. U tvrdom stanju sličan je voćkovcu. Srednje je kvalitete.

Anis (Pimpinella anisum L.)

Domovina anisa smatra se Mala Azija, Egipat i Sredozemlje. Uzgaja se radi eteričnog ulja. Raste samo u kulturi. Kod nas se sije samo u Makedoniji (oko 700 jutara). U rodu anisa imamo divlje ili poludivlje vrste: bedrenika velika P. maior (L.) Huds i bedrenika mala P. saxifraga (L.) Huds.

Anis je jednogodišnja biljka. Stablo je razgranato, naraste do 50 cm visoko. Lišće mu je različito. Cvjetovi su bijeli, skupljeni u štitove. Cvati u julu. Godi mu toplo, umjereno vlažno vrijeme, a škodi suša i pljuskovi. Anis je vrlo medonosan. Može dati pune košnice meda.

Mrtva kopriva (Lamium L.)

Rodu Lamium pripada nekoliko vrsta mrtvih kapriva, a sve su korovi. Najznačajnija je bijela mrtva kopriva (L. album L.). Raste u svim krajevima pored plotova, po zapuštenim terenima i oko ljudskih naselja. Ima naporedne, jajaste, nazubljene bijele listove. Cvatovi su u gornjem dijelu stabljike. Cvjeta cijelog ljeta. Vrlo je medonosna.

Crvena mrtva kopriva (L. purpureum L.) raste pored šuma i obala. Za razliku od bijele koprive ima zelene listove i crvene cvjetove. Zbog dubljih cvjetnih čašica pčele je teže iskorišćuju. Još su značajne L. maculatum L., nadalje L. orvala L. koja se ističe vrlo bujnim rastom, velikim koturastim listovima i krupnim smeđecrvenim cvjetovima.

Na obrađenim površinama raste niska crvena mrtva kopriva (L. amplexicaule L.), koja cvjeta u početku aprila. Sve mrtve koprive vrlo su medonosne. Daju dopunsku pčelinju pašu.

Cigansko perje (Asclepias syriaca L.)

Raste pored rijeka na pjeskovitu vlažnom zemljištu. Najviše ga ima pored Save i njezinih pritoka, naročito od Lonjskog polja do Jasenovca. Porijeklo vuče iz Sjeverne Amerike. Raste visoko do 150 cm. Ima velike ovalne zašiljene listove poput fikusa.

Cvjetovi su grimizni, skupljeni u velike grozdaste cvati. U mjehurastim plodovima nalaze se sjemenke na svilastim vlaknima koja vjetar raznosi na sve strane. Cvjeta u julu i avgustu, oko 40 dana. Pojedini cvijet traje 8 dana. Vrlo je medonosna. Redovito daje pune košnice meda, ali pčele nekad jače, nekad slabije stradaju. Cvjetovi ciganskog perja imaju takav mehanizam u koji se ukliješte pčele i propadnu. Zbog toga neki pčelari izbjegavaju ovu pašu.

Med je blagožut, slabijeg mirisa, vanredno finog okusa. Ide među bolje vrste.

Šljezovi (Malvaceae)

Ovoj porodici pripada mnogo zeljastih ili drvenastih biljaka s različitim oblicima listova. Najobičniji je crni Šljez (Malva sylvestris L.). Raste po poljima, pašnjacima i pored naselja. Trajna je zeljasta dlakava biljka sa zaokruženim listovima iz kojih izrastu plavi cvjetovi.

Bijeli šljez (Althaea otficinalis L.), također je trajnica koja je od dlakavosti dobila gotovo siv izgled. Naraste do 150 cm. Ima velike nazubljene listove. Raste na niskim vodoplavnim područjima većih rijeka. List se u toku ljeta sabire u ljekovite svrhe.

Šljezovi cvatu ljeti od jula do jeseni. Vrlo su medoviti. Pčele ih stalno obilaze, naročito poslije kiše. Iako dobro podnose sušu, njihovu medenju pogoduje lijepo vrijeme sa dosta vlage u zraku. Med je svijetao. Najčešće se potroši na razvoj legla ili dođe u košnice s medom drugih biljki.

Drijenak, vrbica (Lytrum salicaria L.)

Trajna je biljka s drvenastim podzemnim dijelovima iz kojih izrastu stabljike do 200 cm visoke. Listovi su sjedeći, pri vrhu suženi. Cvjetovi su modrogrimizni, sa 6 lapova, 6 latica i 12 prašnika, a nalaze se pri vrhu biljke. Raste na niskim, vlažnim staništima, pored rijeka, kanala i po vrbicima. U najvećim skupinama nalazi se na Lonjskom polju i Mokrom polju kod Novske. Počne cvjetati u prvoj polovini jula, nešto prije metvice, i traje do konca avgusta. Dobro medi. Ima i peluda. Može dati dobro vrcanje. Dnevni unosi kreću se do 4 kg. Med je žutocrvenkast. Ugodnog je ali malo trpkog okusa.

Pamuk (Gossypium L.)

Kod nas se sije samo u Makedoniji. Izraste do 100 cm visok. Cvjetovi se nalaze na plodnim grančicama. Cvatnja traje od jula do mrazova. Za medenje pamuka potrebno je sparno vrijeme sa dovoljno vlage u zraku. Najbolje medi kod temperature između 23 i 30°C. Što se temperatura više diže, medenje slabi. Na suhom vremenu pamuk ne medi. Med je potpuno bijel. Ide u red finijih vrsta. Pelud na pčele djeluje otrovno.

Duhan (Nicotiana tabacum L.)

Cvjeta i medi u drugoj polovini ljeta. Vrlo je osjetljiv na medenje. Med je ljut i neukusan. Duhanov pelud je otrovan.

Comments are closed.