Izrada satnih osnova

Za one pčelare koji se ipak odluče da sami za sebe rade satne osnove dat ćemo ovdje kratke upute kako će postupati pa da postignu uspjeh sa što manje truda i lutanja.

Izrada na preši

Kad naručujemo prešu, moramo naznačiti za kakvu mjeru okvira želimo prešu. Npr. za Langstrothov okvir treba nam preša za saće 43 cm široko i 20 cm visoko. Nije svejedno širina ili visina, i to radi položaja stanica u satini o čemu smo već govorili u prethodnim linkovima. Kutovi stanica moraju biti jedan gore drugi dolje.

Prije samog rada treba pripraviti sve što nam je potrebno. To je:

  • sama preša;
  • lonac za topljenje voska;
  • posuda za otopljeni vosak. Može biti manja plitka posuda za kuhanje (rajndlika);
  • sito s ručkom koje stoji u posudi s otopljenim voskom i iz njega se grabi vosak da se ne bi zagrabilo taloga;
  • kuhalo, električno ili kalrvo drugo. Za nuždu može se i na štednjaku;
  • žlica kutlača (šefla) za zahvatanje voska. Neka bude toliko velika da stane voska koliko treba za jednu satinu;
  • dvije posude za lučilo, tj. tekućinu kojom kvasimo prešu da nam se satina ne prilijepi za prešu. U jednoj je posudi procijeđeno lučilo, a u đrugu izlijemo suvišno lučilo iz preše;
  • nož za obrezivanje satine;
  • daska koja ima mjeru satine kojom se satina obrezuje tačno na potrebnu mjeru (s ručkom);
  • nekoliko čačkalica za čišćenje preše od prilijepljenih mrvica voska.

Gornji dio preše (poklopac) ima ručku od drvene letvice. Ručkom se gornja ploča stišće o donju i podiže. Pored ručke ima karika u koju se pri radu utakne palac. Gornja ploča ima dvije nožice koje se upiru u udubine u uglovima donje ploče. Na tim nožicama gornja se ploča okreće, ali se uvijek lako skine s donje ploče izvadivši nožice iz udubina ili zglobova donje ploče.

Novu prešu treba najprije oprati gorivim špiritom da bi se uklonila mast kojom je preša u tvornici premazana. Stanice ne smijemo dirati prstima.

Vosak za pravljenje satnih osnova mora se ugrijati na 85 do 90 °C. Ako je vosak hladniji, satne osnove bit će predebele, a ako je prevruć osnove će pucati i lijepiti se za prešu.

Lučilo

Da se satna osnova ne zalijepi za prešu, treba prešu kvasiti podobnom tekućinom koja će odvojiti satnu osnovu od preše. Lučila ima različitih: sirutka, sapunica, štirka otopljena u vodi, smjesa špirita, meda i vode. Smjesa špirita, meda i vode najbolje je lučilo. Uzme se 1 litra vode, 1 velika žlica meda i 1 dcl ili nešto više špirita.

Salijevanje ploča satnih osnova. Čist, žut vosak isiječe se na komadiće da bi se prije otopio i saspe se u lonac u kom je malo vode na dnu. Lonac s voskom dobro je staviti u veći lonac s vodom da vosak ne bude u prevelikom dodiru s toplinom. Topi se na kuhalu ili štednjaku.

Prešu prije rada treba stopliti ulijevajući u nju i izlijevajući nekoliko puta toplu vodu. Preša neka leži na ravnom stolu na mekom. Kad je topla, ulije se u nju lučilo (neka je i ono mlako) i izlije u posudu sa sitom. Kad se lučilo izlijeva, neka se malo rastavi gornja ploča od donje.

Kad ulijevamo vosak u prešu, držimo lijevom rukom za ručku na gornjoj ploči preše, a palac utaknemo u kariku. Gornja ploča odigne se napola, zagrabi vosak kutlačom i ravnomjerno razlije po donjoj ploči i to po onoj polovici do nožica (zglobova) preše, tako da je ta polovica pokrivena voskom. U gotovo istom trenu lijevom rukom spustimo i pritisnemo gornju ploču, a kutlaču ostavimo u sito s voskom. Kad gornju ploču pritisnemo, vosak se ravnomjerno razlije i po onoj drugoj polovini preše i ploča satne osnove izlivena je jednako debela ako je preša ispravna. Gornja ploča pritisne se u istom hipu čim se spusti. Svako naknadno pritiskanje ništa ne vrijedi jer se vosak smjesta ohladi i satina je gotova onog trena. Čim smo spustili i pritisnuli gornju ploču lijevom rukom i ostavili kutlaču u sito s voskom desnom rukom, uzmemo prešu u obadvije ruke i izlijemo iz nje suvišan vosak u lonac u kom topimo vosak. Zatim prešu položimo opet na stol i što opreznije podignemo gornju ploču na koju se obično uhvati satina, skinemo je potpuno s donje ploče i okrenemo je.

Nekad satina ostane na donjoj ploči preše, a nekad se polomi pa se djelomično uhvati za gornju ploču a djelomično za donju i onda imamo poteškoća. Da bi nam se satina uvijek hvatala za gornju ploču, odakle se lako skida, treba uokolo rub gornje ploče obrisati da bude suh, i ne skidati sav vosak s ruba, pa će se kod salijevanja druge satine novi otopljeni vosak uhvatiti za stari, i satina će ostati na gornjoj ploči. Ako se satina pravilno uhvatila za gornju ploču, onda se gornja ploča, okrenuta, sa satinom gore, drži na lijevoj ruci, a desnom se satina nožem naokolo obreže i skine. Sve se to radi za svaku satinu. Prije svakog ulijevanja voska treba najprije uliti u prešu lučilo. Treba uklanjati mrvice voska da nam ne smetaju. U lučilo treba prilijevati pomalo špirita jer špirit hlapi. Kad se preša previše ugrije, treba prestati s radom da se preša malo ohladi. Satine treba obrezati na potrebnu veličinu i složiti jednu na drugu.

Kad smo posao završili, oprat ćemo prešu u čistoj vodi, osušiti je i spremiti na suho mjesto. U prešu, između gornje i donje ploče, stavit ćemo bugačicu.

Izrada na valjcima

Satne osnove rađene na valjcima tanje su od onih rađenih na preši. Valjci su konstruirani tako da se razmak između gornjeg i donjeg valjka može regulirati i udešavati debljinu satnih osnova po svojoj volji. Ali ne treba pretjerivati. Pretanke satne osnove, dobivene na valjcima, budući da nisu lijevane, nego izrađene pod velikim pritiskom, savitljive su pa se pri višoj temperaturi koja ljeti vlada u košnici mogu iskriviti i stanice istegnuti. Najbolje je od 1 kg voska izraditi oko 20 satina LR mjere.

Za izradu satnih osnova na valjcima treba najprije izraditi voštane ploče. Uzmemo lipovu dasku široku koliko nam je ploča potrebna i namačemo je najprije nekoliko dana u vodi. Mokru dasku potopimo u otopljen vruć vosak toliko puta koliko treba da se na nju uhvati sloj voska debeo oko 2 mm. Tad se daska s voskom stavi u hladnu vodu i ploča se voska sama odvoji od daske. Ploča voska pušta se tad kroz glatke valjke da je stanje na 0,6 mm. Pri tom se ploča rasteže samo u duljinu, a širina ostaje ista. Zatim se tako tanka, dugačka traka pušta kroz valjke sa stanicama koji dovrše satnu osnovu. I za rad na valjcima treba lučilo isto onakvo kakvo treba za prešu. Ručne valjke izrađuje također firma B. Rietsche u Njemačkoj.

Comments are closed.