Bundeva, buča (Cucurbita pepo L.) Bundeva, tikva, misirača, ili kako je narod sve ne zove, čini se da potječe iz Amerike. U našoj zemlji vrlo je raširena, najčešće je podusjev u kukuruzu. To su jednogodišnje biljke sa šupljim, po nekoliko metara dugim vriježama. List im je širok, duboko narovašen, na dugačkim peteljkama. Izrazito žuti veliki … pročitaj više
Bijeli bosiljak (Stachys annua L.) Bosiljak ili staračac jednogodišnja je biljka iz porodice usnatica. Razmnaža se sjemenom. Žbunastog je izgleda. Naraste do 30 cm visok. Cvat je prividno pršljenasta, s bijelim cvjetovima. U kišnim godinama nikne po žitu u strni, izraste i počne cvasti prije žetve. Medenju škode hladne kiše i magla. Pogoduje mu toplo … pročitaj više
Žuta lucerka (Medicago falcata L.) Žuta lucerka, pjeskara ili krivovija razlikuje se od obične utoliko što ima jače razvijen korijen i još bolje podnosi sušu. Stablo joj je dlakavo, list sastavljen od tri listića. Cvjetići u cvatu žute su boje. Pored sjemenom, razmnaža se još i vegetativnim putem. Cvjeta kao i obična, i pčele je … pročitaj više
Kelrajterija (Koelreuteria paniculata Laxm.) Ukrasno drvo parkova. List je neparno perast. Cvat je na vrhu grančica metličasta, sa žutim – cvjetovima. Cvjeta u junu i julu. Vrlo je medonosan. U velikim mjehurastim plodovima nalaze se sjemenke. Sofora (Sophora japonica L.) Sofora je veliko i razgranato drvo. Potječe iz Kine i Japana, odakle je dospjela u … pročitaj više
Javori (Aceraceae) U našim šumama raste više vrsta javora. Najpoznatije su klen (A. campestris L.), gorskd javor (A. pseudoplatanus L.), crni javor (A. obtusatum Kit.), mliječni javor (A. platanoides L.) i žestikovina (A. tataricum L.). Svi su javori medonosni i daju dosta peluda. Javori izrastu u velika stabla. Najmanji je javor žestdkovina. Raste samo do … pročitaj više
Bagrem (Robinia pseudoacacia. L.) Bagrem potječe iz Sjeverne Amerike odakle je prenesen u Evropu. Po značaju za pčelarstvo bagremu pripada prvo mjesto. U izboru tla vrlo je skroman. Raste na najslabijoj zemlji, pa i na živom pijesku. Najveće bagremove šume nalaze se u Vojvodini. Po svom prostranstvu na prvo mjesto dolazi Deliblatska pješčara i Kelebija … pročitaj više
Jorgovan (Syringa vulgaris L.) Jorgovana ima bezbroj odlika. Uzgaja se kao ukrasni grm. U sjeveroistočnoj Srbiji izgrađuje grmolike šume. Cvjetova ima bijelih, crvenih, ljubičastih. Cvati u aprilu. Daje nektara. Pčele ga dosta obilaze. U slobodnoj prirodi postoje mnoge divlje vrste jorgovana. Divlji kesten (Aesculus hippocastanum L.) Divlji kesten poznato je drvo parkova. Lijepe je okruglaste … pročitaj više
Kajsija (Prunus armeniaca L.) Kajsija potječe iz Azije. Kod nas je raširena u svim krajevima osim hladnijih. Zahtijeva zaštićenija mjesta. Uzgaja se pojedinačno ili u nasadima. Postoji više oblika. Stablo kajsije srednje je visoko sa dobro razvijenom krošnjom. List je okrugao ili ovalan, na rubovima malo nazubljen. Cvijet je bijel do malo rumen. Plodovi su … pročitaj više
Lijeska (Corylus avellana L.) To je opće poznati grm sa više izdanaka. Raste po nižim šumama, šikarama i po živicama. Ima velike nazubljene listove. Muški su cvjetovi u resama, a ženski u zbijenim skupinama. Lijeska još s jeseni formira zametke resa koji zimi miruju, a prvi topli dani probude ih i izazovu na cvatnju. Lijeska … pročitaj više
Pretvaranje nektara u med Kad pčele unesu nektar u košnicu, odlažu ga u saće. Na jakoj paši u žurbi sabiračice odlažu nektar gdje stignu, a mlade ga pčele prerađuju i prenose u više dijelove košnice. Pčele mogu na jakoj paši u 3 – 4 dana ne samo zatrpati sav prazan prostor u košnici nego blokirati … pročitaj više