Šumska jagoda

Šumska jagoda (Fragaria vesca)

Najčešći domaći nazivi: divlja jagoda, jagodnjak, kitnjača, pozemljuša

Šumska jagoda
Šumska jagoda

Raste u grmlju, na sunčanim livadama, krčevinama, zgarištima, kolosijecima i planinskim šumama. To je mala zeljasta biljka, visoka oko 20 cm, trajna i dlakava. Lišće je troperasto, jajoliko, na dugim peteljkama, nazubljeno. Mali, nježan bijeli cvijet na dugoj je stapki, ima pravilan vjenčić od 5 latica i mnogo žutih tučkova s prašnicima. Iz njega nastaje sočan, sladak crven plod – jagoda.

Iz korijena, oblog rizoma, izbijaju stabljike, listovi i vriježe kojima se jagoda dalje razmnožava. Sadrži natrij, kalcij, željezo i fosfor, oko 10% katehinskih tanina, fragarin, galotanin, triterpen, pentozan, elagni tanin, flavonoid, malo eteričnog ulja, 10% šećera, salicilnu, limunovu i vinsku kiselinu, pektinske spojeve i više od 220 mg vitamina C. Bere se cvat u aprilu i na početku maja, a lišće i plod ubiru se od aprila do jula, kad se bere i korijen.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Za umirenje živaca dobra je mješavina od 20 gr mladog, osušenog lišća jagode, 5 gr lazarkinje (Asperula odorata) i 2,5 gr timijana (Thymus serpyllum). Sve se prelije s 1/2 litre kipuće vode, ostavi poklopljeno da stoji 10 minuta pa se procijedi. Pije se triput dnevno po 1 šalica poslije jela. Protiv groznice i tuberkuloze kuhaju se 2 gr lišća jagode u 2,5 dl mlijeka 5 minuta, zatim se to procijedi i pije triput dnevno po 1 šalica.

Za čišćenje krvi, poboljšanje tjelesnih sokova i za bolju stolicu treba 8 gr jagodina lišća i 2 gr pelina (Artemisia absinthium) preliti s 2,5 dl kipuće vode, pa pošto to odstoji 10 minuta procijediti; pije se ujutro i navečer po 1 šalica, poslije jela.

Protiv reume i uloga dobro je 8 gr lišća jagode i 4 gr utilovke (Genista tinctoria) preliti s 2,5 dl kipuće vode, ostaviti da stoji 10 minuta pa procijediti. Pije se triput dnevno po 1 šalica.

U lakšim slučajevima proljeva uzet ćemo 15 gr korijena na 2,5 dl vode, kuhati 5 minuta, ostaviti to da poklopljeno stoji još 10 minuta, zatim procijediti i piti toplo, 4-5 puta dnevno. U težim slučajevima uzme se 37,5 dkg jagodina lišća i kuha u 1,15 litara rakije ili konjaka tako dugo dok se ne pokuha na 1/2 litre; od toga se pije po 1 kavska žlica svaka 2 ili 3 sata.

Protiv rastrojenih živaca, žučnih, bubrežnih i mokraćnih kamenaca i drugih tegoba; te za čišćenje krvi, uzima se čaj koji se priprema tako da se 1 velika žlica mješavine od jednakih dijelova lišća jagode, kupine (Rubus fruticosus); lazarkinje (Asperula odorata), kadulje (Salvia officinalis), timijana (Thymus serpyllum), zdrobljenih smrekovih boba (Fructus juniperi) i ploda divlje ruže (Rosa canina) prelije s 2,5 dl kipuće vode, zatim se to poklopi i nakon 15 minuta procijedi. Pije se triput dnevno po 1 šalica.

Još je djelotvornija ova kombinacija: jednaki dijelovi jagodina lišća, zdrobljenih boba borovice, kadulje, majčine dušice, lazarkinje, dugog trpuca (Plantago lanceolata) i kičice (Erythraea centaurium). Čaj se od te mješavine priprema jednako kao i prethodni.

Sirove jagode (bobe) s vinom ili mlijekom treba jesti što više, jer uklanjaju iz tijela mokraćnu kiselinu, pa tako liječe od uloga, reume, i čiste tijelo od ugljične kiseline.

Radi čišćenja od pijeska i kamenaca iz bubrega i žučnog mjehura, jačanja srca, liječenja od žutice i bolova u bokovima treba svaki dan u toku 4-6 sedmica pojesti 11 zrelih šumskih jagoda s mlijekom, vinom ili limunovim sokom. Nemoćni i rekonvalescenti, još slabi nakon preboljene neke teške bolesti, treba da 1/2 kg zrelih jagoda, prelivenih sa 1/4 litre sirova mlijeka ili čašom bijela vina, uzmu u 5 obroka u toku dana, a uz po komadić crna seljačkog kruha u kojemu ima raži,

prosa i kukuruza – i to dokle god ima jagoda. Za kuru izvan sezone mogu poslužiti i ukuhane jagode u obliku pekmeza, kompota i slatkog. Osip koji jagode izazivaju kod nekih ljudi posve je bezopasan i prolazan. Smatra se da se on može i izbjeći, ako se jagode propasiraju kroz sito, ali od strune, a nikako od žice.

Šumske su jagode djelotvornije od onih uzgajanih u vrtovima, pa zbog toga vrtnih valja uzeti dvostruku količinu. Kad jedemo jagode, mokraća postaje ružičasta, a stolica crvenkasta, ali to nije patološki, nego od jagodnog crvenila fragarina. Zrele šumske jagode mogu se i sušiti, kao sve drugo voće, pa tako spremiti za doba kad nema svježih. Suhe jagode mogu se dodavati drugim čajevima koje u jesen, zimi i u rano proljeće pijemo kao takozvane “večernje” čajeve.

Od onoga što se želi postići u smislu liječenja, ovisi i primjena jagode kao lijeka. Napomenimo još da jagodin plod poboljšava krvnu sliku, koristi protiv skleroze krvnih žila povišenoga krvnog pritiska, sprečava grušanje i lijepljenje krvi.