Matična mliječ

Matična mliječ

Matična mliječ je sekret subfaringealnih žlijezda mladih pčela radilica, starosti između 6. i 12. dana, koji služi za ishranu matičnih larvi tokom cijelog perioda razvoja kao i larvi radilica i trutova u prva tri dana života. Matična mliječ je gusta tekućina bijele do blijedožute boje karakterističnog mirisa, kiselog i pomalo oporog ukusa, djelimično topiva u vodi.

Sama proizvodnja matičnog mliječa sastoji se u sledećem: priprema matičnih osnova i presađivanje larvi, priprema i iskorišćavanje odgajivačkog društva, oduzimanje matičnog mliječa, pravilno čuvanje, transport i skladištenje. Za ovu proizvodnju neophodna su jaka odgajivačka društva, koja imaju ne
manje od 7 do 8 ramova sa leglom i ne manje od 10 ulica pčela. Najviše mliječa daju društva koja imaju 45.000 do 50.000 pčela. Pčelinja društva treba da su obezbijeđena značajnim zalihama bjelančevinaste hrane: 10 do12 kg meda i 2 do 3 satne osnove sa polenom.

Matična mliječ se oduzima 72 sata posle presađivanja larvi. Skladišti se u tamne staklene teglice po 75 do 100g. Samo punjenje teglice ne bi trebalo da traje duže od 1 sata, a za sve to vrijeme mora se držati na temperaturi ne višoj od 0 °C. Poslije punjenja teglica se zatvara poklopcem i uranja u rastopljeni vosak, nakon čega se čuva u zamrzivaču. Tek izlučena matična mliječ je tečne konzistencije i bijele boje (Slika 1), vrlo brzo se zgušnjava i dobija sivkastu boju, a ukus mu je opor i paleći.

1) Matična mliječ

Zbog očuvanja biološke aktivnosti matične mliječi, odmah posle uzimanja, mora se izvršiti konzervisanje iste metodom apsorpcije. Apsorpcija matičnog mliječa se vrši pažljivim utrljavanjem u porcelanskoj posudi jednog dijela mase svježe dobijenog mliječa sa četiri dijela mase apsorbenta. Kao kvalitetan apsorbent koristi se smjesa laktoze (97-98%) i glukoze (2-3%). U fabričkim uslovima konzerviranje matičnog mliječa vrši se postupkom liofilizacije. Uslovi za očuvanje kvaliteta matičnog mliječa prema istom izvoru su sljedeći: svježe oduzet sirov matični mliječ čuva se do sušenja na temperaturi -6 °C, ne duže od 24 sata, sirov apsorbovan mliječ, čuva se na temperaturi od +4 do +6 °C oko 6 mjeseci, suv apsorbovan, čuva se na temperaturi okoline tokom 3 godine, a suv liofilizovan, može se čuvati tokom 2,5 godina na temperaturi +6 °C.

Hemijski sastav matičnog mliječa je: 60 do 70% vode, 30 do 40% suve materije, 10 do 18% bjelančevina (svih 8 esencijalnih aminokiselina sadržani su u idealnoj proporciji), 9 do 15% šećera (najviše glukoze i fruktoze), 1,5 do 7,0% masti (najviše masnih kiselina, posebno 10- hidroksi – 2 – decenska kiselina sa izraženim antibakterijskim i antimikotičnim osobinama) i preko 1% mineralnih
materija (Ca, Fe, K), vitaminia (B kompleks, posebno B5, B12 i vitamin C), i u značajnim količinama acetilholina do 1 mg/kg.

Primjena matičnog mliječa ima veoma dobre efekte kod oboljenja kardiovaskularnog sistema, želudačno-crevnog trakta, kod tuberkuloze i bruceloze, kod zapaljenja zglobova, kod regulisanja krvnog pritiska. Matična mliječ pomaže regeneraciju crijevne flore, sadrži polne hormone i gamaglobuline koji imaju ulogu u jačanju otpornosti organizma – poslije tretmana koži vraća elastčnost, zategnutost uz znatno bolju ishranjenost. Djelotvornost mliječa je poznata i kod osteoporoze, zatim kod bolesti zuba, kod raznih dermatita, u liječenju katarakte i drugo. Zahvaljujući velikim količinama vitamina B5 matična mliječ usporava efekte starenja, vidljive na koži, kosi i noktima. Doze i način upotrebe matičnog mliječa se razlikuju kod raznih autora, a prvenstveno zavise od starosti bolesnika i vrste oboljenja.

Prema podacima matična mliječ se može koristiti peroralno i to 5 do 10 mg dnevno za odojčad i 250 do 300 mg za odrasle, u dva obroka, ujutro i uveče prije jela. Prirodni mliječ se stavlja pod jezik, a kapsule i tablete se gutaju. Mliječ može da se koristi i putem ubrizgavanja pod kožu ili u mišić, zatim spoljnom primjenom u vidu ljekovitih masti za dermatološke ili kozmetičke potrebe, a može da se primjenjuje i u vidu supozitorija.

Preporuke su da se mliječ koristi u obliku tableta ili pomiješan sa medom (u koncentraciji 1 do 3%), a dnevne doze su 500 do 600 mg, stavljanjem pod jezik, ali ne duže od 5 do 6 nedjelja, a tretman ponoviti maksimalno do 4 puta godišnje. Kod slabih stanja organizma udarna doza može biti i do 1 g mliječa dnevno, a za neke antivirusne tretmane primjenjuje se 3 do 5 g mliječa dnevno. Prekoračenje doze ili dugotrajnija upotreba mliječa može dovesti do hormonalnih poremećaja.

Prema podacima upotreba matične mliječi u dozi od 30 do 100 mg dnevno ispoljava značajan efekat protiv oksidacije štetnog (LDL) holesterola i povećava koncentraciju poželjnog, zaštitnog (HDL) holesterola. Istraživač matične mliječi De Belfever, (1958) napisao je: ”Kad bi bilo moguće čovjeka hraniti kao maticu, matičnom mliječi, nedvojbeno bi doživio 300 godina, zdrav i snažan”.

Comments are closed.