Vještačko izrojavanje pčela se za razliku od prirodnog rojenja planira i na taj način planski povećava broj pčelinjih društava na pčelinjaku i sprečava nekontrolisano rojenje. U agroekološkim uslovima Srbije pčelinja društva se najčešće razrojavaju nakon bagremove paše. Prvi način izrojavanja pčelinjeg društva Do košnice sa pčelama (“starak”) koju želimo da izrojimo postavimo podnjaču sa nastavkom. … pročitaj više
Za suzbijanje rojenja primjenjuju se sljedeći metodi: zamjena mjesta pčelinjeih društava, Lahmanov metod sprečavanja rojenja, metod po Taranovu. Svi metodi se zasnivaju na oduzimanju dijela pčela i smanjenju broja jedinki u društvu što treba da dovede do prekida rojnog stanja pčelinjeg društva. Lahmanov i Taranovljev metod se mogu podvesti i pod oblik vještačkog izrojavanja pčela. … pročitaj više
Kada roj “prvenac” izađe iz košnice i uhvati se za neko mesto, poželjno je da se što je pre moguće smesti u košnicu. Ako se rojenje dešava na pčelinjaku u vremenu kad se nalazimo na pčelinjaku, neophodno je preduzeti mere kako bi usporio izlazak pčela i to: suziti leto, pčele prskati vodom, a ako se … pročitaj više
Kada pčele dobiju nagon za rojenje, one po ivici saća ramova sa leglom (slika 1), prave više desetina osnova matičnjaka u koje matica snese jaja. Mlade pčele hrane larve u rojevnim matičnjacima do zatvaranja sa ciljem da se iz njih izležne mlada matica (slika 2). Ovaj akt predstavlja prvu fazu rojenja. U međuvremenu se pčele … pročitaj više
Pčelinja zajednica se ne roji svake godine, već svake druge ili treće. Postoji nekoliko uzroka koji su odgovorni za pojavu prirodnog nagona za rojenje pčela i to su: nasledna osnova pčela, nedovoljno prisustvo feromona matice, starost matice, nedostatak životnog prostora, loša ventilacija u košnici, nepovoljni klimatski uslovi. Uzunov i sar. (2014) su na osnovu ispitivanja … pročitaj više
Postoje unutarnji i vanjski faktori koji mogu takav nagon upravo potencirati. Stješnjavanje legla Najobičnije su smetnje satine sa zatvorenim medom koje se nalaze uz leglo, a isto tako i preveliki slojevi meda na plodišnim okvirima. Ako pčele unose novi med od neke obilnije pretpaše, smještaju ga unutar ovih mednih ograda, te još više ograničavaju maticu … pročitaj više
Prvi proljetni radovi Čim nastane toplo i mirno vrijeme, što je kod nas u sjevernim krajevima obično na početku ožujka, odnosno u ranom proljeću, u drugoj polovini veljače, pčelar može da počne obavljati prve proljetne radnje. Ukoliko pčelari nastavljačama, vrlo dobro mu može poslužiti američki stolčić da ne mora čučati dok radi, U njemu ima … pročitaj više
Pčelari su odavna znali da jake zajednice donose znatno više meda od srednje jakih. Ali da prinos meda progresivno raste s množinom pčela u zajednici, naučno je dokazano tek u posljednje dvije-tri decenije. Zato pčelari, koji računaju na što veći prinos meda s glavne paše, nemaju nikakva računa da slabe zajednice prije glavne paše pomažu … pročitaj više
Pripreme u ranom proljeću Još prije nastupa proljeća pčelar mora nastojati da sav svoj pčelarski pribor i materijal dovede u red, jer kasnije u proljeću, kad nastupi rad oko pčela, obično neće za to imati dovoljno vremena. Prazne košnice i njihove nastavke, koji su popustili, treba čavlima pritegnuti. Pukotine valja zatvoriti staklarskim kitom ili rastopljenim … pročitaj više
Pregled pčela Pčele ne trpe uznemirivanja. Košnici se mora pristupiti pažljivo, bez buke i lupkanja, jer se pčele uznemire i onda kad samo noktom prevučemo po košnici. Pčele stražarice na letu odmah zaprijete ubadanjem. Na uznemirivanje pčele reagiraju u svako godišnje doba drugačije. Tako u proljeću, kad obično ima paše, pčele nisu tako ljute kao … pročitaj više